Investicijski izazovi mirovinskih fondova
Hrvatskim mirovinskim fondovima kao zamjena za jedan dio obvezničkog portfelja trebaju stabilni projekti koji daju predvidljiv novčani tijek u budućnosti pa čak i po cijenu nižih prinosa, pojedan je od zaključaka predstavnika mirovinskih fondova s konferencije “Investicijski izazovi mirovinskih fondova” koja je u Zagrebu održana u organizaciji Jutarnjeg lista i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).
Potencijal za kvalitetne projekte
Mirovinski fondovi danas raspolažu s više od 107 milijardi kuna, a prosječni prinosi u svakoj od tri potkategorije premašuju 5,5 posto. Prosječan godišnji prinos fondova u kategoriji B iznosi 5,5 posto. U rizičnijoj kategoriji A prosječan prinos iznosi 7,87 posto, a u sigurnijoj kategoriji C su 6,16 posto. Kad je riječ o strukturi ulaganja, krajem srpnja obvezni mirovinski fondovi imali su 68,72 posto imovine plasirane u domaće državne obveznice, 10,52 posto u domaće dionice, 5,61 posto u inozemne dionice te 5,97 posto u otvorene investicijske fondove. Krajem srpnja u mirovinskim fondovima bilo je gotovo dva milijuna članova.
Sudionici konferencije raspravljali su o potencijalu kvalitetnih projekta za ulaganje mirovinskih fondova, a koji bi donijeli veće prinose i time veće mirovine budućim umirovljenicima u okruženju niskih kamatnih stopa i negativnih prinosa na većinu obveznica razvijenih država. Ekonomist Velimir Šonje upozorio je da dugoročno veliko ograničenje predstavljaju demografski trendovi.
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, rekao je kako je potraga za prinosima u posljednje vrijeme jedna od glavnih tema svih financijskih konferencija i sastanaka. Žigman je naglasio da su mirovinska društva još uvijek u dobrom razdoblju, u razdoblju u kojem imaju prinose na ranije izdane državne obveznice koje nose izdašne prinose. “Cijena tih obveznica raste, ona je sada 20 posto viša nego što je bila u trenutku izdavanja.”
Utjecaj na rast BDP-a
Andrija Hren, direktor Direkcije upravljanja imovinom Erste Plavog, smatra kako mirovinski fondovi neće moći dugoročno generirati potreban prinos ako ne preuzmu dodatni rizik, ali da na hrvatskom tržištu kapitala još uvijek ima prilika. Mirovinski investitori su po prirodi konzervativni i ne bi smjeli preuzimati prevelike rizike, nadovezao se Mario Staroselčić. Dodao je kako mu je drago da su predstavnici Vlade spomenuli da će mirovinski fondovi imati priliku iskoristiti mogućnost ulaganja u infrastrukturne projekte koju su dobili izmjenama zakona, jer u Hrvatskoj ni nemaju drugih mogućnosti.
‘Dioničko tržište nam je premalo, likvidnost na tržištu duga je nedovoljna. Treba nam netko tko će ponuditi dva-tri drugačija projekta. Voljeli bismo da novac ostane u Hrvatskoj. Smatramo da s ovako generiranom štednjom možemo utjecati na rast BDP-a, stvaranje dodatne vrijednosti i bolji životni standard naših građana. U protivnom taj će novac morati odlaziti u inozemstvo jer u Hrvatskoj nema dovoljno prilika za toliku količinu novca’, poručio je član Uprave AZ-a Mario Staroselčić.
‘Do sada smo uložili više od 10 milijardi kuna u domaće kompanije. A zna se pod kojim uvjetima možemo investirati. To je prvenstveno listanje na burzi. Listanje na burzi daje određenu zaštitu ulagaču i transparentnost’, rekao je Andrija Hren.