MOJ PLAN

za mirovinu

Hrvatski umirovljenik radio je u prosjeku 32 godine i dva mjeseca, a u mirovini će provesti u prosjeku 21 godinu i dva mjeseca (izvor: HZMO, 2019). To znači da će većina nas više od dva desetljeća provesti u mirovini i zato se treba što prije pobrinuti za svoju mirovinu. O štednji u godinama kada radite ovisit će visina vaše buduće mirovine. Evo kako u pravo vrijeme donijeti pametne odluke za sigurniju budućnost.

ikona

Studiram – kada moram početi razmišljati o mirovini?

Dvoje od troje mladih rijetko ili nikada ne razmišlja o mirovini, a stručnjaci poručuju: za mirovinu se treba početi brinuti u dvadesetima!

Pročitaj
ikona

Prvi posao - što sad?

Kako korak po korak odabrati svoj obvezni mirovinski fond i što će se dogoditi ne učinite li to u roku od mjesec dana

Pročitaj
ikona

Na pola puta do mirovine

Imate 20 godina radnog staža? Provjerite stanje na osobnom računu svojeg obveznog mirovinskog fonda i iskoristite državne poticaje za štednju u dobrovoljnom mirovinskom fondu

Pročitaj
ikona

Uskoro ćete u mirovinu

Šest stvari koje trebate znati u trenutku odlaska u mirovinu. Evo kako se isplaćuju mirovine iz sva tri stupa

Pročitaj

MOJ RJEČNIK

za sigurniju budućnost

Pojmovi o mirovinama i mirovinskim fondovima na jednome mjestu kako biste mogli lakše napraviti dobar plan za mirovinu.

Prvi mirovinski stup

Drugi mirovinski stup

Treći mirovinski stup

Individualna kapitalizirana štednja

Mirovinski doprinosi

Obvezni mirovinski fond

Dobrovoljni mirovinski fond

Otvoreni dobrovoljni mirovinski fond

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

Prinos

Prospekt

Statut

Osobni mirovinski račun

Mirovinsko osiguranje

Mirovinsko društvo

Mirovinsko osiguravajuće društvo

Obračunska jedinica

Naknada

Izlazna naknada

Depozitar

HANFA

HZMO

REGOS

Prvi mirovinski stup

Prvi mirovinski stup

Obvezno mirovinsko osiguranje koje se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti. To znači da svi koji rade izdvajaju 15% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće za mirovine sadašnjim umirovljenicima.

Drugi mirovinski stup

Drugi mirovinski stup

Obvezna individualna kapitalizirana štednja za vašu mirovinu. Svi zaposleni iz mjesečne bruto plaće izdvajaju 5% doprinosa i uplaćuju u obvezni mirovinski fond po izboru. Na taj novac mirovinski fondovi ostvaruju prinose. Sve uplate na osobnom računu osobna su imovina člana fonda, koja se smije koristiti samo za doživotnu isplatu mirovine iz drugog stupa.

Treći mirovinski stup

Treći mirovinski stup

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje. To znači da sami birate kada, koliko i u kojem dobrovoljnom mirovinskom fondu želite dodatno štedjeti za svoju mirovinu. Država potiče takvu štednju: na kraju godine dobivate 15% na ukupan iznos koji ste uplatili u dobrovoljni mirovinski fond tijekom te godine, a najviše do 750 kuna. Mirovinski fond ulaže novac na tržištima kapitala i ostvaruje prinose za sve članove fonda.

Individualna kapitalizirana štednja

Individualna kapitalizirana štednja

To je ukupna mirovinska štednja na vašem osobnom računu u obveznom ili dobrovoljnom mirovinskom fondu. Sav novac na osobnom računu vaša je osobna imovina koju ste stekli uplatama u obvezni ili dobrovoljni mirovinski fond i zaradom, odnosno prinosima koje su ostvarila društva koja upravljaju mirovinskim fondovima. Za dobrovoljnu mirovinsku štednju član fonda dobiva i državne poticaje.

Mirovinski doprinosi

Mirovinski doprinosi

Zaposlenik svaki mjesec izdvaja 20% bruto plaće za doprinose u prvi (15%) i drugi mirovinski stup (5%). Mirovinski doprinosi su obvezni i propisani Zakonom o doprinosima.

Obvezni mirovinski fond

Obvezni mirovinski fond

Drugi mirovinski stup temelji se na sustavu individualne kapitalizirane štednje u obveznim mirovinskim fondovima. Postoje četiri obvezna mirovinska fonda. Svaki zaposleni građanin u fond prema svojem izboru uplaćuje 5% mirovinskog doprinosa iz svoje bruto plaće i tako štedi za svoju mirovinu. Obvezni mirovinski fondovi podijeljeni su u tri kategorije: A, B i C. Razlikuju se po ograničenjima članstva te investicijskoj strategiji i ograničenjima ulaganja. Obveznim mirovinskim fondom upravlja mirovinsko društvo koje ostvaruje prinose za sve članove fonda.

Dobrovoljni mirovinski fond

Dobrovoljni mirovinski fond

Treći mirovinski stup temelji se na dobrovoljnoj i fleksibilnoj štednji u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Možete štedjeti kada i koliko želite u jednom ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova. Društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom ostvaruje prinose na vašu mirovinsku štednju, a na kraju godine dobivate i državne poticaje u iznosu od 15% uplate, do najviše 750 kuna.

Otvoreni dobrovoljni mirovinski fond

Otvoreni dobrovoljni mirovinski fond

U otvorenim fondovima može štedjeti tko god želi bez ikakvog dobnog ograničenja i bez obzira na to radi li ili ne.

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

Članovi zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda mogu biti samo zaposlenici poslodavca, članovi sindikata ili udruge koji su osnovali fond. Poslodavac uplaćuje mirovinsku štednju za svoje zaposlenike. Uplate do 500 kuna mjesečno ili 6000 kuna godišnje po zaposleniku poslodavcima su neoporezive.

Prinos

Prinos

Zarada ili gubitak koji nastaje ulaganjem imovine svih članova obveznog ili dobrovoljnog mirovinskog fonda. Prinos može biti pozitivan ili negativan kao posljedica rasta ili pada vrijednosti ukupne imovine fonda. Vrijednost imovine fonda ovisi o ulagačkoj strategiji te kretanjima na financijskim tržištima.

Prospekt

Prospekt

Svaki dobrovoljni mirovinski fond objavljuje prospekt odnosno izjavu sa svim informacijama o fondu i društvu za upravljanje kako bi članovi mogli donijeti odluku o izboru fonda u kojem će štedjeti za svoju mirovinu.

Statut

Statut

Svaki obvezni mirovinski fond objavljuje statut kojim se određuju uvjeti i pravila poslovanja. Svi članovi fonda iz statuta se mogu informirati o temeljnim načelima, strategiji i ciljevima ulaganja.

Osobni mirovinski račun

Osobni mirovinski račun

Svi članovi obveznog ili dobrovoljnog mirovinskog fonda imaju svoj račun na kojem se prikuplja i kapitalizira njihova osobna mirovinska štednja. Svaki član može u svakomn trenutku provjeriti stanje na svojem računu i pratiti prinose koje ostvaruje fond.

Mirovinsko osiguranje

Mirovinsko osiguranje

Jedna od osnova socijalne sigurnosti građana. To je osiguranje za rizik od starosti, invalidnosti ili smrti.

Mirovinsko društvo

Mirovinsko društvo

Dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja mirovinskim fondovima. Mirovinsko društvo odlučuje o investicijskoj strategiji i ulaže mirovinsku štednju članova fonda kako bi za njih ostvario prinose.

Mirovinsko osiguravajuće društvo

Mirovinsko osiguravajuće društvo

Dioničko društvo koje isplaćuje mirovine iz drugog i trećeg stupa mirovinskog osiguranja.

Obračunska jedinica

Obračunska jedinica

Svaki član mirovinskog fonda ima osobni račun koji se vodi u obračunskim jedinicama. Zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica na računima svih članova fonda ukupna je vrijednost imovine fonda. Vrijednost obračunske jedinice fonda se mijenja jer se svakodnevno mijenja vrijednost neto imovine fonda koji ulaže novac u dionice, obveznice i druge vrijednosne papire.

Naknada

Naknada

Postoje ulazna, izlazna i upravljačka naknada koje mirovinsko društvo može naplatiti članovima mirovinskog fonda. Na svaki uplaćeni doprinos u obvezni mirovinski fond osiguranik plaća ulaznu naknadu. Član obveznog mirovinskog fonda, koji u roku od tri godine od odabira fonda želi odabrati novi fond, plaća izlaznu naknadu. Depozitar ima pravo na naknadu koja se obračunava od ukupne imovine fonda, a čiji najviši postotak propisuje HANFA.

Izlazna naknada

Izlazna naknada

Naknada koju plaća član na svoju mirovinsku štednju odluči li promijeniti svoj obvezni mirovinski fond u razdoblju od tri godine. Odluči li promijeniti obvezni mirovinski fond već u prvoj godini, plaća naknadu od 0,8%, u drugoj godini članstva od 0,4%, a u trećoj od 0,2%. Nakon tri godine ne plaća se naknada za promjenu obveznog mirovinskog fonda. Izlazne naknade definirane su zakonskim propisima i zaračunavaju ih svi obvezni mirovinski fondovi.

Depozitar

Depozitar

Kreditna institucija kojoj mirovinsko društvo povjerava imovinu mirovinskog fonda na pohranu i čuvanje na posebnom računu. Depozitar mora raditi u interesu svih članova mirovinskih fondova, a dostupne podatke čuvati kao poslovnu tajnu.

HANFA

HANFA

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga koja nadzire poslovanje mirovinskih društava, mirovinskih fondova, mirovinskih osiguravajućih društava te Središnji registar osiguranika (REGOS).

HZMO

HZMO

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zadužen je za provedbu mirovinskog osiguranja u prvom stupu, na temelju međugeneracijske solidarnosti u Hrvatskoj.

REGOS

REGOS

Središnji registar osiguranika koji vodi evidenciju o uplaćenim doprinosima za sve osiguranike u drugom stupu i izvještava ih o stanju na njihovu računu. Zaposlene koji u roku od mjesec dana od prvog zaposlenja nisu sami odabrali svoj mirovinski fond, REGOS raspoređuje u jedan od četiri obvezna mirovinska fonda.

    Plan za mirovinu

    Mirovine u Hrvatskoj i EU

    plan za mirovinu
    Dan za životni plan: Saznajte kako napraviti plan za mirovinu
    Ako od šume ne vidite stablo ili se ne snalazite u šumi informacija pročitajte sve bitno o mirovinskom sustavu, mirovinskim fondovima, prinosima i procedurama od prvog zaposlenja do umirovljenja.
    Pročitaj
    plan za mirovinu
    Razmišljate o prijevremenoj mirovini? Dobro provjerite isplati li vam se
    Važno je znati da je iznos prijevremene mirovine manji za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, a prije navršene dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu.
    Pročitaj
    plan za mirovinu
    Koristi li se vaših 5% bruto plaće za isplatu sadašnjih mirovina?
    Znate li što se događa s 5% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće koji se uplaćuje u drugi stup i možete li taj novac podići prije mirovine? U nastavku saznajte odgovor na ova i mnoga druga pitanja vezana uz mirovinsko osiguranje.
    Pročitaj
    plan za mirovinu
    Pandemija je ostavila trag u svim segmentima života - što je s mirovinskim fondovima?
    Premda je neizvjesna situacija uzrokovana pandemijom i potresom mnoge potaknula na razmišljanje o profitabilnosti obveznih mirovinskih fondova, oni su 2020. zaključili s pozitivnim rezultatom.
    Pročitaj
    Prikaži više

    Pensions Europe

    Mirovine u Hrvatskoj i EU

    pensions europe
    Analiza: modeli odlaska u mirovinu u EU zemljama
    Sve više umirovljenika u europskim zemljama odlazi u mirovinu u sustavima koji su proteklih desetljeća prošli reforme. Različite modele pokazuje analiza udruženja Pensions Europe.
    Pročitaj
    Prikaži više

    MOJA ŽUPANIJA

    demografska kretanja

    Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se broj stanovnika Hrvatske od 2001. do danas smanjio sa 4,4 milijuna na oko 4 milijuna, što znači da zemlja ima 360 tisuća stanovnika manje. U istom se razdoblju broj umirovljenika povećao za oko 250 tisuća. Hrvatska bi do 2050., prema procjeni demografa, mogla imati 624 tisuće građana u dobi između 25 i 64 godine manje. Istodobno, broj građana starijih od 65 godina bit će za 158 tisuća veći.

    Pogledajte koliko je stara vaša županija! Evo koliko stanovnika manje danas živi u vašoj županiji nego 2001., koliko je mlađih od 24, a starijih od 65 godina.

    Zagreb:

    2021. godina:

    25%
    21%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Zagrebačka županija:

    2001. godina:

    31%
    14%

    2018. godina:

    26%
    19%

    2021. godina:

    26%
    21%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Krapinsko-zagorska županija:

    2001. godina:

    30%
    17%

    2018. godina:

    22%
    20%

    2021. godina:

    24%
    21%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Sisačko-moslavačka županija:

    2001. godina:

    29%
    18%

    2018. godina:

    20%
    22%

    2021. godina:

    23%
    25%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Karlovačka županija:

    2001. godina:

    27%
    20%

    2018. godina:

    23%
    23%

    2021. godina:

    22%
    24%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Varaždinska županija:

    2001. godina:

    31%
    15%

    2018. godina:

    26%
    19%

    2021. godina:

    25%
    21%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Koprivničko-križevačka županija:

    2001. godina:

    30%
    17%

    2018. godina:

    26%
    20%

    2021. godina:

    25%
    22%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Bjelovarsko-bilogorska županija:

    2001. godina:

    30%
    17%

    2018. godina:

    26%
    21%

    2021. godina:

    25%
    23%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Primorsko-goranska županija:

    2001. godina:

    28%
    16%

    2018. godina:

    21%
    23%

    2021. godina:

    21%
    26%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Ličko-senjska županija:

    2001. godina:

    22%
    23%

    2018. godina:

    24%
    25%

    2021. godina:

    22%
    26%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Virovitičko-podravska županija:

    2001. godina:

    31%
    16%

    2018. godina:

    26%
    19%

    2021. godina:

    25%
    22%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Požeško-slavonska županija :

    2001. godina:

    34%
    16%

    2018. godina:

    28%
    21%

    2021. godina:

    26%
    23%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Brodsko-posavska županija:

    2001. godina:

    34%
    15%

    2018. godina:

    28%
    20%

    2021. godina:

    26%
    23%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Zadarska županija:

    2001. godina:

    32%
    16%

    2018. godina:

    26%
    19%

    2021. godina:

    25%
    24%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Osječko-baranjska županija:

    2001. godina:

    32%
    15%

    2018. godina:

    26%
    19%

    2021. godina:

    25%
    22%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Šibensko-kninska županija:

    2001. godina:

    29%
    20%

    2018. godina:

    24%
    25%

    2021. godina:

    23%
    27%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Vukovarsko-srijemska županija:

    2001. godina:

    33%
    14%

    2018. godina:

    28%
    20%

    2021. godina:

    26%
    23%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Splitsko-dalmatinska županija:

    2001. godina:

    33%
    14%

    2018. godina:

    27%
    20%

    2021. godina:

    26%
    22%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Istarska županija:

    2001. godina:

    29%
    16%

    2018. godina:

    22%
    22%

    2021. godina:

    22%
    24%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Dubrovačko-neretvanska županija:

    2001. godina:

    32%
    16%

    2018. godina:

    27%
    21%

    2021. godina:

    26%
    22%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    Međimurska županija:

    2001. godina:

    33%
    14%

    2018. godina:

    28%
    18%

    2021. godina:

    27%
    21%

    Mlađih od 24 godine

    Starijih od 65 godina

    MOJA MIROVINA

    Analize i vodiči o mirovinskoj štednji, olakšicama i svim odlukama o kojima će ovisiti vaša mirovina.

    Istraži!

    FINANCIJE ZA SVAKOGA

    Savjeti stručnjaka kako efikasnije upravljati novcem, pametnije donositi svakodnevne financijske odluke i kako štedjeti za svoju mirovinu.

    Istraži!

    MALA AKADEMIJA FINANCIJA

    Financijska pismenost stječe se od najranije dobi. Evo kako učenici u osnovnim školama uče o štednji i financijama.

    Istraži!

    Jeste li pronašli ono što ste tražili?

    Doznajte sve što vas još zanima o mirovinama i mirovinskim fondovima: pošaljite nam pitanje!

    Pitajte nas

    UMFO:
    Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava je profesionalna, neovisna i neprofitna organizacija s ciljem zaštite interesa i promicanja suradnje i partnerstva obveznih i dobrovoljnih mirovinskih društava te što bolje informiranosti korisnika – članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

    MISIJA:
    Udruga promiče i štiti interese članova i osnivača, učvršćuje povjerenje klijenata u mirovinski sustav te jača njegov ugled na domaćem i međunarodnom tržištu. Suradnjom s regulatorom, predstavnicima medija te ostalim sudionicima osigurava pravovremeno i točno informiranje o važnosti i ulozi mirovinskih fondova te zastupa prethodno usuglašene zajedničke stavove i interese, a sve s ciljem zaštite i promicanja interesa krajnjih korisnika.