Allianzovo „Globalno izvješće o mirovinskim sustavima“ za 2020. godinu: jesmo li spremni?
28/5/2020
Pripadnici generacije baby boomera umirovit će se tijekom sljedećih nekoliko desetljeća i tako ozbiljno opteretiti sustav socijalne sigurnosti. Tek nekoliko zemalja može se pohvaliti mirovinskim sustavima koji su otporni na demografska događanja; prije svega, riječ je o Švedskoj, Belgiji i Danskoj.
Većina ostalih sustava iskusit će određene poteškoće, s obzirom na to da će biti opterećeni visokim javnim deficitom i neujednačenom ravnotežom između održivosti i prikladnosti – u većini slučajeva sustavi su osmišljeni u korist prikladnosti. Hrvatski mirovinski sustav nalazi se na 46. mjestu među 70 analiziranih zemalja – postoje određena pitanja vezana za mirovinsku reformu koja se moraju riješiti.
Porast neaktivnog stanovništva
Pokazalo je to prvo izdanje „Globalnog izvješća o mirovinskim sustavima“ koje je objavio Allianz.
„Posljednjih su godina demografsku i mirovinsku politiku zasjenile ostale politike, prije svega klimatske promjene, a trenutno i borba protiv pandemije Covid-19“, istaknuo je Allianzov glavni ekonomist Ludovic Subran. „No demografske podatke ne možete ignorirati s obzirom na to da će promjene u demografskoj slici uskoro postati goruće pitanje. Ublažavanje nadolazeće mirovinske krize i očuvanje generacijske pravičnosti i jednakosti ključni su za izgradnju inkluzivnih i otpornih društava.“
Dramatične promjene u demografskoj slici najvidljivije su u porastu udjela ekonomski neaktivnog stanovništva starije dobi: do 2050. godine spomenuti će udio narasti za nevjerojatnih 77 posto na 25 posto, što je rast brži od onog ostvarenog u posljednjih 70 godina.
U sljedeća tri desetljeća u mnogim će se gospodarstvima u nastajanju taj udio više nego udvostručiti – istovremeno je u Europi i Sjevernoj Americi za taj isti porast bilo potrebno više nego dvostruko dulje vremena. Najbolji primjer jest Kina, gdje će spomenuti udio skočiti s trenutnih 17 posto na 44 posto. U slučaju industrijaliziranih zemalja, apsolutna razina tog udjela osnovni je razlog zabrinutosti; primjerice, samo u zapadnoj Europi ona iznosi 51 posto.
U skladu sa svjetskim prosjekom
Globalno izvješće Allianza pokazalo je da Švedska, Belgija i Danska imaju relativno najbolje mirovinske sustave u svijetu. Hrvatska se, međutim, nalazi tek na 46. mjestu. Kao i mnoge druge zemlje u regiji, i Hrvatska je suočena s ubrzanim starenjem stanovništva: do 2050. godine udio ekonomski neaktivnog stanovništva starije dobi porast će na 55 posto. U tom je kontekstu posve shvatljiva loša ocjena održivosti (4,1). Slabost sustava jest dobna granica za stjecanje prava na mirovinu, koja ne ide ukorak s rastom očekivane životne dobi; demografski čimbenik u formuli za izračun mirovina također bi mogao učiniti sustav stabilnijim.
Što se tiče prikladnosti (3,7), ocjena hrvatskog mirovinskog sustava u skladu je sa svjetskim prosjekom. Čimbenici na kojima bi se moglo raditi kako bi se poboljšao sustav uključuju omjere pokrivenosti i davanja, privatnu štednju, te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi. U svjetlu nadolazeće demografske promjene, zamor mirovinske reforme zadnje je što si Hrvatska može priuštiti.